Egipatski plan, nazvan „Velika transformacija Sinaja“, obuhvata masovni infrastrukturni razvoj, izgradnju luksuznih hotela, turističkih sela i žičara, kao i modernih puteva koji vode direktno ka manastiru. Cilj projekta jeste da se region pretvori u svjetski atraktivan centar hodočasničkog, vjerskog i planinskog turizma. Međutim, protivnici projekta upozoravaju da bi nova infrastruktura mogla ozbiljno narušiti duhovni karakter mjesta koje vjekovima čuva monašku tišinu i autentičnost pustinjske pobožnosti.

Zbog zabrinutosti za očuvanje istorijskog i duhovnog značaja manastira, Atina je već u više navrata intervenisala kod egipatskih vlasti. Ministarstvo spoljnih poslova Grčke, u saradnji sa Vaseljenskom patrijaršijom i Sinajskom arhiepiskopijom, izrazilo je protivljenje izgradnji turističkog parka koji bi, kako tvrde, „pretvorio sveto mjesto u zabavni centar“.

Grčkoj strani posebno je sporno i to što manastir Svete Katarine, iako postoji više od 15 vijekova i uživa visok duhovni autoritet, formalno nema zvanično vlasništvo nad zemljom na kojoj se nalazi i koju koristi. Taj pravni vakuum, kako upozoravaju grčki zvaničnici i crkveni velikodostojnici, omogućava egipatskim vlastima da bez konsultacija sa bratstvom manastira započinju projekte infrastrukture, turizma i modernizacije – uključujući izgradnju novih saobraćajnica, hotela i kontrolnih punktova. Iako je manastir pod zaštitom UNESCO kao dio svjetske kulturne baštine, nedostatak imovinsko-pravnih dokumenata otvara prostor za jednostrane poteze Kaira, prenosi Telegraf. Ove 3 planete će preokrenuti svijet naglavačke Retrogradni Saturn od 13. jula donosi karmičke nagrade

U javnost je procurilo i pismo koje je grčki ambasador u Kairu predao egipatskom Ministarstvu turizma, u kojem se zahtijeva da se planirani radovi u okolini manastira obustave dok se ne obavi međunarodna konsultacija sa UNESCO, pod čijom je zaštitom manastir od 2002. godine.

Paralelno s diplomatskim aktivnostima, visoki sveštenici Grčke pravoslavne crkve, među njima i jerarh Sinajske arhiepiskopije, uputili su apel svjetskoj javnosti da se „ne dozvoli pretvaranje Sinaja u Diznilend“.

Egipat tvrdi da neće dirati manastir

Egipatske vlasti tvrde da je manastir Svete Katarine „potpuno zaštićen“ i da se radovi ne izvode na samom lokalitetu, već u široj okolini, sa ciljem da se poboljša dostupnost i podstakne lokalni razvoj. U saopštenju egipatskog Ministarstva turizma navodi se da će projekat „poštovati vjerski karakter regiona“ i da će nova infrastruktura „pomoći vjernicima i turistima da lakše stignu do manastira“.

Međutim, grčki eksperti za kulturnu baštinu upozoravaju da masovni turizam i komercijalizacija pejzaža oko manastira mogu trajno narušiti njegovu atmosferu i značaj. Istoričar i arhitekta Janis Kizis izjavio je za list Kathimerini da „nijedan plan ne bi smio da se realizuje bez uvida međunarodnih stručnjaka i bez konsultacija s pravoslavnom crkvom“.

Šta je u opasnosti?

Manastir Svete Katarine osnovan je u 6. vijeku, i od tada neprekidno funkcioniše. To je jedino mjesto u Egiptu gdje pravoslavni hrišćani uživaju autonomiju zagarantovanu još dekretom proroka Muhameda. U manastiru se čuva jedna od najvrednijih zbirki rukopisa i ikona na svijetu, uključujući i legendarni „Codex Sinaiticus“, najstariji preživjeli rukopis Biblije.

Sam manastir trenutno nije predmet radova, ali se planovi odnose na čitavu okolinu – uključujući dolinu Svete vatre, planinske staze koje vode do mjesta viđenja Boga, i zone gdje su se ranije nalazile isposnice i ćelije pustinjaka.

Grčka pokušava da uspori egipatske radove, pozivajući se na duhovnu i kulturnu vrijednost manastira, dok Egipat tvrdi da će sve biti urađeno u skladu sa međunarodnim standardima. U fokusu je pitanje – da li svetilište koje vijekovima stoji netaknuto, smije da postane dio šireg turističkog „brenda“ Sinaja?